Welcome to the new KidsHealth website! See what is new.

Header

Low or no data? Visit zero.govt.nz, search for KidsHealth, and click on our logo to return and browse for free. Need help?

For free medical advice call Healthline 0800 611 116. Healthline provides a 24 hour, 7 days a week, over-the-phone health service. For emergencies call 111.  

transcribeTranscript

[Music throughout video]

Voice

Help your baby learn about food by letting them play with it. Encourage their independence. Give your baby their own spoon to hold when they can.

[Sound of baby banging spoon on high chair tray]

Voice

If they want to put their hand into the food and then up to their mouth, don't worry! This is all part of the learning process but be prepared for mess!

Mum

Do you think Luca's having fun with his bowl?

[Meal time muffled conversation]

Mum

You guys used to be that messy when you ate.

Voice

Babies like to pick up food from their parents' plates. It's OK to let them. A good tip is to spread a shower curtain or newspaper under your baby's high chair or to put the high chair in the kitchen. That way it's easier to clear up the mess.

Key messages in other languages

Āwhinatia tō pēpi ki te ako mō te kai mā te haututū me ana kai.

Tautokona tana motuhaketanga – hoatuna he puna mā te pēpi hei pupuri māna ina taea.

Mēnā ka hiahia ia ki te rau i tōna ringa ki te kai, ā, ka hiki ki tōna waha – kaua e māharahara! Koinei katoa ngā mahi o te ako engari kia mataara koe mō te porohe!

He pai ki ngā pēpi te tiki kai mai i ngā pereti a ōna maatua – tukuna!

Kupu āwhina: Horaina he ārai hīrere, nūpepa rānei ki raro i te tūru teitei, heria rānei te tūru teitei ki te kīhini.

Lagomatai e muke haau ke iloa e tau mena kai ka toka ke pelē ai.

Fakaohooho e aga tu tokotaha – age e taha sipunu ke he muke haau ke tōtō kaeke kua maeke a ia.

Ka manako ke tuku e lima ke he mena kai ti tahake ke he gutu – ua tupetupe! Ko e tau fakaakoaga oti a ia kae amanaki to ha ha i ai e tau veve!

Fia loto e tau mukemuke ke kai mai he tau kapiniu kai he tau mamatua – toka ai pihia!

Lagatau: Faliki aki e keteni saoa poke laupepa a lalo he nofoa tokoluga poke toka e nofoa he fale tunu kai. 

Fesoasoani i lau pepe i lona a‘oa‘oina i mea‘ai e ala lea i le tu‘u e ta‘alo i lana mea‘ai.

Fa‘atāuaina lona tuto‘atasi – tu‘u i lau pepe lana sipuni na te ‘u‘uina pe a mafai ona ia ‘u‘uina.

Afai e mana‘o e na te loteina lana mea‘ai ma tu‘u i lona gutu – aua e te popole! O vaega uma lava nei o le a‘oa‘oina ‘ae ia e lava sauni mo le mesi!

E fiafia fo‘i pepe e piki i luga mea‘ai mai ipu mea‘ai a o latou matua – tu‘u ai pea!

Nai fa‘asinomaga: Fofola se ie pupuni o le faleta‘ele pe folafola ni niusipepa i lalo o le nofoa ‘ai po o le tu‘u fo‘i o le nofoa ‘ai i le umukuka.

Fehoahoani ki tau pepe ke ia iloa nā meakai i te fakataga ke tāfao ki ei.

Fakamālohi to lātou tutokatahi – foki lava te hipuni a tau pepe ke taofi kāfai e mafai e kilātou.

Kāfai e fofou ke tuku tona lima ki loto o te meakai ma tuku ki ō lātou gutu – nahe popole ki ei! Ko he vāega uma tēnā o te akoakoga kae hauniuni mō te takalei valevale!

Ko nā pepe e fiafia oi hiki ki luga nā meakai mai nā ipu a nā mātua o kilātou – tukuvēia!

Fautuaga aogā: Fofola he kie pupuni o te faletākele pe he nuhipepa ki lalo o te nofoa maualuga pe tuku te nofoa maualuga ki te umukuka.  

Tokoni atu ki ho‘o pēpee´ ke ne ako felāve‘i mo e me‘atokoni´ ‘aki ha‘o tuku ke ne va‘iva‘inga pē ai.

Faka‘ai‘ai ke ne lava ‘iate ia pē – ‘oatu ki ho‘o pēpee´ ha‘a´ ne sēpuni pē ‘a‘ana ke ne pukepuke ‘i he taimi te ne lava ai ‘eni´.

Kapau ‘oku´ ne fie ‘ai hono nima´ ki he ‘ene me‘akai´ pea ‘ohake eni ki hono ngutu´ - ‘oua te ke hoha‘a! Ko e konga pē eni ‘o ‘ene akoako´ kā ke mateuteu pē ki he fakaveve ‘e hoko´!

‘Oku fa‘a manako ‘a e fanga ki‘i pēpee´ ke nau kai mei´ he peleti ‘a ‘enau ongo mātu‘a´ - tuku pē!

Tokoni fakakaukau: Folahi ha puipui saoa pe nusipepa ‘i lalo ‘i he sea kai pēpee´ pe tuku ‘a e sea kai pēpee´ ‘i he peito´.

E tauturu koe i taau pepe kia reka aia i te au kai na roto i te tuku‘anga iaia kia kangakanga i tana kai.

E akamaroiroi koe kia rauka iaia i te rapu iaia uoarai (independence) – e oronga koe i tana punu kaikai ki taau pepe kia mou aia me rauka teia iaia i te rave.

Me ka inangaro aia i te tuku i tona rima ki roto i tana kai ka tuku ei i tona rima ki roto i tona va‘a – auraka koe e manamanata! Ko tetai teia o te au tuanga o te apii kia kite aia, ina ra, kia papa koe no te turanga marikonga-kore te ka tupu ake!

E reka ana te au pepe i te opara mai i te kai mei runga mai i te mereki a tona nga metua – akaruke ua ia, kia rave pera aia.

Manako tauturu: O‘ora‘ia tetai arai pā‘i o te pi‘a pā‘i, me kore ra, tetai nuti pepa, ki raro ake i te noo‘anga teitei o te pepe, me kore ra, tukuna‘ia te noo‘anga teitei ki roto i te pi‘a tunu kai.

允许您的婴儿把玩食物,以帮助他们认识食物。

鼓励他们独立——当他们能够拿勺子的时候,给您的婴儿一个自己的勺子。

如果他们要把手放进食物里然后再举起来放到嘴里——不要急!这都是学习过程的一部分,不过要准备好应付一团糟乱!

婴儿喜欢从他们的父母的盘子里拿起食物——随他们去!

提示:在婴儿高脚椅下面铺一张浴帘或报纸,或着把婴儿高脚椅放在厨房。

幫您的寶寶認識食物,讓他們玩玩吃的東西。

鼓勵他們獨立─在寶寶可以握湯匙時給他們自己的湯匙。

如果他們想要把手伸進食物裡,然後送進嘴裡─別擔心!這全是學習過程中的一部分,您僅需對髒亂的部分作好準備!

寶寶喜歡從他們父母的盤子中拿取食物─就由他們吧!

提醒:將浴簾或報紙攤在嬰兒高腳椅下,或是將高腳椅放在廚房裡。

아기가 음식을 갖고 놀게 허용함으로써 음식에 대해 배울 수 있도록 도와주십시오.

스스로 밥을 먹도록 유도합니다.  숟가락를 줘, 필요할 때 스스로 쥐게 하십시오.

아기가 손으로 음식을 집어 입에 가져가더라도 염려하지 마십시오! 이 모든 것이 학습 과정의 일부입니다.  지저분해지는 문제를 처리할 마음가짐만 해두십시오!

아기는 부모 그릇에서 음식을 집어가는 것을 좋아합니다.  그냥 내버려 두십시오!

힌트: 아기 의자 밑에 샤워 커튼 또는 신문지를 펼쳐놓거나 부엌에 아기 의자를 두십시오.  

Key messages

Help your baby learn about food by letting them play with it.

Encourage their independence - give your baby their own spoon to hold when they can.

If they want to put their hand into the food and then up to their mouth - don't worry! This is all part of the learning process but be prepared for mess!

Babies like to pick up food from their parents' plates - let them!

PlunketLine offers parenting advice, including advice about feeding your baby.

Check KidsHealth's section on healthy eating habits

Last reviewed
Shielded site