A video about the importance of skin-to-skin contact when feeding your baby.
Source: KidsHealth
transcribeTranscript
[Music]
Voice
Skin-to-skin contact between you and your baby is beneficial to you both at any time. It's particularly important immediately following birth, no matter whether you intend to breastfeed or formula feed. Holding your baby against your skin (tummy to tummy) straight after birth will steady their breathing and help to keep them warm. It's also a great way to calm your baby and let you both get to know each other. The more time you spend in skin-to-skin contact, the quicker this will happen.
[Music]
Key messages in other languages
Kiri ki te kiri? (Te Reo Mฤori)
He mea pai ki a kลrua ko tล pฤpi te noho piri kiri ki te kiri i ngฤ wฤ katoa. He mea nui hoki i muri tonu mai i te whฤnautanga mai, ahakoa e whakarite ana koe ki te whฤngai ki te waiลซ, paura miraka rฤnei.
Me noho piri mai tล pฤpi ki tล kiri (puku ki te puku) i muri tonu mai i te whฤnautanga ka whakarata i tล pฤpi, ka whakatau i tana whakangฤ me te whakamahana i a ia. He tikanga pai mล te whakarata i tล pฤpi ka mutu kia mลhio haere kลrua ki a kลrua. Ka nui ake te wฤ e noho piri ai kลrua kiri ki te kiri ka tere ake tล kลrua piri.
Kili he tino ke he kili he tino? (Vagahau Niue, Niuean)
Ko e fakapiki he kili he tino haau ke he kili he tino he muke haau kua aoga lahi kia mua ke he ha magaaho ni. Mua atu he magaaho tonu ka fanau mai ai e muke, pete he nakai amanaki a koe ke fagai a ia aki e huhu haau poke fagai aki e huhu palu.
Ka totล fakapiki e muke ke he kili he tino haau (manava ke he manava) he magaaho tonu ka fanau mai ai to fakatotoka ai haana fafagu mo e mafana ai foki haana tino. Ko e puhala mitaki a nei ke fakatotonu e muke mo e matutaki ai a mua. Ka fakamahani ke fakapiki e kili he tino ke he kili he tino, to mafiti ai ke moua e mitaki.
Paโu-i-le-paโu? (Gagana Sฤmoa, Samoan)
O le paโu-i-le-paโu po o le faโapipiโi mai o lau pepe i lou tino e aogฤ tele lea mo oulua uma i soโo se taimi. E tฤua tele lava aemaise o le faโatoโa fanau mai, e tusa pe e te fuafua e faโasusu ia te oe pe faโasusu apa susu.
O le siโiina o lau pepe faโapipiโi i lou paโu (manava i le manava) i le taimi faโatoโa fanau mai ai o le a faโatoโamalie ai lana manava ma fesoasoani foโi e faโamafanafana ai lona tino. O le a fesoasoani foโi lea i le faโa- toโafilemลซina o lau pepe ma lagona ai le sefe ma o le a fesoasoani foโi lea i le faโamalosia o le lua piโitaga ma lau pepe. O le tele o le taimi e faia ai le paโu-i-le-paโu o le a vave ai foโi ona oโo i lea tulaga.
Paku ki te paku (Gagana Tokelau, Tokelauan)
Ko te fehokotakiga paku ki te paku i te vฤ o koe ma tau pepe e lahi te aogฤ ki a te koulua uma i hล he taimi. E hili atu te tฤua i te taimi e uma ai te fฤnau, e tuha lava pe ko koe e mafaufau ke fakahuhu i te huฤhuhu o te mฤtua koe pe ko te fafaga i te formula.
Ko te afihi mai o tau pepe ki tล paku (manava ki te manava) i te taimi e uma ai te fฤnau e fakanofotonu ai te mฤnava ma fehoahoani ke fakamฤfanafana ai. Ma ko he auala hili atu tฤnฤ ke totoka ai tau pepe ma ke iloa ai foki e koulua te tahi tino. Ko te lahi o te taimi e fehokotaki ai paku ki paku ko te vave foki ia o te pฤ ki te tulaga tฤnฤ.
Kili ki he kili? (Lea Faka-Tonga, Tongan)
Ko e pฤ ko ia โa ho kiliยด ki he kili โo hoโo tamaยด โoku kaunga lelei ia kiate kimoua fakatouโosi โi ha faโahinga taimi pฤ. โOku mฤtuโaki mahuโinga โaupito โeni โi he hili pฤ โo hono fฤโeleโiยด, โo tatau ai pฤ pe โoku fakahuhu pe โoku inu huโakau pฤpฤ.
โE hoko โa hoโo โลโลfaki โa hoโo pฤpeeยด ki ho kiliยด (โai hono keteยด ki ho funga keteยด) hili pฤ hono fฤโeleโiยด ke fakatotoka ai โa โene mฤnavaยด pea mo tokoni ke fakamฤfanaโi ai ia. โE tokoni foki eni ke fakanonga โa hoโo pฤpeeยด pea mo kamataโi ai โa hoโoยด mo vฤofiยด. Ko e lahi ange ko ia โa e taimi โoku femilisino ai ho mo kiliยด ko e toe vave ange ia โa e hoko โa e ngaahi meโaยด ni.
Te pakiri-ki-te-pakiri? (Mฤori Kuki Airani, Cook Islands)
E mea puapinga maata noou e taau pepe kia kapiti atu toou pakiri ki tona pakiri i te au atianga ravarai. E turanga puapinga maata teia tikai i te tuatau e anau mai ei aia, ua atu e kua manako koe i te angai ลซ iaia, me kore ra, i te angai iaia ki te ลซ tei kairoโia ki te ลซ puakatoro.
Ko te mou piri i taau pepe ki toou pakiri (te kopu ki te kopu), iaia i te anauโanga mai, na te reira e akatinamou meitaki i tona akaeaโanga aโo ma te tauturu katoa iaia kia maana ua aia. E ravenga meitaki katoa teia no te akamarลซ i taau pepe e te ravenga no korua kia kite korua, tetai i tetai. Ko te roa ia koe i te mou i taau pepe ki toou pakiri-ki-te-pakiri, ko te viviki atu teia i te akamarลซ iaia.
ๆ่่คๆฅ่งฆๅ๏ผ (็ฎไฝไธญๆ, Chinese simplified)
ๅจไปปไฝๆถๅ๏ผๆจๅๆจ็ๅฉดๅฟไน้ด็่่คๆฅ่งฆๅฏนๆฏๅฉด้ฝๆ็ๅคใๅจๅฉดๅฟๅๅบ็ๅ็ๆถๆฎตๅฐคไธบ้่ฆ๏ผๆ ่ฎบๆจๆฏๅๅคๆฏไนณๅๅ ป่ฟๆฏไฝฟ็จ้ ๆนๅฅถๅๅ ปๅฉดๅฟ๏ผ้ฝๆฏๅฆๆญคใ
ๅฉดๅฟๅบ็ๅ็ซๅปๅฐๅ ถ่ดดๅฐๆจ็็ฎ่คไธ๏ผ่ๅญ่ดด็่ๅญ๏ผๆฑ็๏ผ่ฟๆ ทไผไฝฟๅฉดๅฟๅผๅธๅนณ็จณ๏ผๆๅฐๆธฉๆใ่ฟไนๆฏไธไธช่ฎฉๅฉดๅฟๅฎ้ใๆฏๅฉด็ธไบไบ่งฃ็ๅฅฝๅๆณใ่่คๆฅ่งฆ็ๆถ้ด่ถๅค๏ผ่ฟ็งๆ ๅฝขๅบ็ฐ็ๅฐฑ่ถๆฉใ
่่ๅฐ่่ๆฅ่งธ็้่ฆ (็น้ซไธญๆ, Chinese traditional)
ไธ่ซๆจๆฏๅฆๅฐไปฅๆฏไนณๆ้ ๆนๅฅถๅบ่ฒ๏ผๅจไปปไฝๆๅ๏ผๆจ่ๅฏถๅฏถ่่ๅฐ่่็ๆฅ่งธๅฐไฝ ๅๅ ฉไบบ้ฝๅพๆๅฉ็๏ผๅฐคๅ ถๆฏๅจๅฏถๅฏถๅๅบ็ไนๅพ็ๆๅปใ
ๅจๅๅจฉไนๅพ้ฆฌไธ่ฎๅฏถๅฏถ่ฒผ่ๆจ็่่(่ๅญ่ฒผ่่ๅญ)ๅฐ่ฝๅนซๅฉๅฏถๅฏถ่ฆๅพๅผๅธๅๆๅนซๅฉไปๅไฟๆใ้ไนๆฏๅฎๆซๅฏถๅฏถใ่ฎไฝ ๅ่ช่ญๅฝผๆญค็ๆฅตๅฅฝๆนๆณใไฝ ๅๆ่ถๅคๆ้็ถญๆ่่ๆฅ่งธ๏ผไฝ ๅๅฐฑๆ่ถๅฟซๅปบ็ซ่ฆชๅญ้ไฟใ
์คํจ์ญ (ํ ๊ธ, Korean)
์๊ธฐ์ ์ด์ ๋ง๋๋ ์ ์ด์ ์ด๋ ๋จ๊ณ์์๋ ์๋ง์ ์๊ธฐ ๋ ์ฌ๋ ๋ชจ๋์๊ฒ ์ ์ตํฉ๋๋ค. ์ด๊ฒ์ ์๊ธฐ์๊ฒ ๋ชจ์ ๋ฅผ ๋จน์ผ ์๊ฐ์ด๋ , ์๋๋ฉด ๋ถ์ ๋ฅผ ๋จน์ผ ์๊ฐ์ด๋ ์๊ด์์ด ๋ถ๋ง ์งํ์ ํนํ ์ค์ํฉ๋๋ค.
์๊ธฐ๋ฅผ ๋ณ์๋ง์ ์ด์ ๋ง๋๊ณ (์๋ก ๋ฐฐ๋ฅผ ๋ง๋ ์ํ) ์์์ฃผ๋ฉด ์๊ธฐ ํธํก์ด ์์ ๋๊ณ ๋ชธ์ด ๋ฐ๋ปํ๊ฒ ์ ์ง๋ฉ๋๋ค. ์๊ธฐ๋ฅผ ์ง์ ์ํค๊ณ ์ฐ๋ชจ์ ์๊ธฐ๊ฐ ์๋ก ๋๋ํ ์ ๋๊ฐ์ ๋๋ผ๊ฒ ๋๋ ๋งค์ฐ ํ๋ฅญํ ๋ฐฉ๋ฒ์ด๊ธฐ๋ ํฉ๋๋ค. ์ด์ ๋ง๋๋ ์ ์ด์ ๋ ๋ง์ด ํ ์๋ก ๋ ๋นจ๋ฆฌ ์ด๋ฌํ ์ ๋๊ฐ์ด ํ์ฑ๋ฉ๋๋ค.
Key messages
Skin-to-skin contact between you and your baby is beneficial to you both at any time. It is particularly important immediately following birth, no matter whether you intend to breastfeed or formula feed.
Holding your baby against your skin (tummy to tummy) straight after birth will steady their breathing and help to keep them warm. It is also a great way to calm your baby and let you both get to know each other. The more time you spend in skin-to-skin contact the quicker this will happen.
PlunketLine offers parenting advice, including advice about feeding your baby.
PlunketLine is available 24 hours a day, 7 days a week, on 0800 933 922 for advice and support for you, your baby and your whฤnau. Calls are free from cell phones. You do not need to be registered with Plunket to use this service.