Welcome to the new KidsHealth website! See what is new.

Header

Low or no data? Visit zero.govt.nz, search for KidsHealth, and click on our logo to return and browse for free. Need help?

For free medical advice call Healthline 0800 611 116. Healthline provides a 24 hour, 7 days a week, over-the-phone health service. For emergencies call 111.  

Caption and credit

A video about the importance of skin-to-skin contact when feeding your baby.
Source: KidsHealth

transcribeTranscript

[Music]

Voice

Skin-to-skin contact between you and your baby is beneficial to you both at any time. It's particularly important immediately following birth, no matter whether you intend to breastfeed or formula feed. Holding your baby against your skin (tummy to tummy) straight after birth will steady their breathing and help to keep them warm. It's also a great way to calm your baby and let you both get to know each other. The more time you spend in skin-to-skin contact, the quicker this will happen.

[Music]

Key messages in other languages

He mea pai ki a kลrua ko tล pฤ“pi te noho piri kiri ki te kiri i ngฤ wฤ katoa.  He mea nui hoki i muri tonu mai i te whฤnautanga mai, ahakoa e whakarite ana koe ki te whฤngai ki te waiลซ, paura miraka rฤnei.

Me noho piri mai tล pฤ“pi ki tล kiri (puku ki te puku) i muri tonu mai i te whฤnautanga ka whakarata i tล pฤ“pi, ka whakatau i tana whakangฤ me te whakamahana i a ia.  He tikanga pai mล te whakarata i tล pฤ“pi ka mutu kia mลhio haere kลrua ki a kลrua.  Ka nui ake te wฤ e noho piri ai kลrua kiri ki te kiri ka tere ake tล kลrua piri.

Ko e fakapiki he kili he tino haau ke he kili he tino he muke haau kua aoga lahi kia mua ke he ha magaaho ni.  Mua atu he magaaho tonu ka fanau mai ai e muke, pete he nakai amanaki a koe ke fagai a ia aki e huhu haau poke fagai aki e huhu palu.

Ka totล fakapiki e muke ke he kili he tino haau (manava ke he manava) he magaaho tonu ka fanau mai ai to fakatotoka ai haana fafagu mo e mafana ai foki haana tino.  Ko e puhala mitaki a nei ke fakatotonu e muke mo e matutaki ai a mua.  Ka fakamahani ke fakapiki e kili he tino ke he kili he tino, to mafiti ai ke moua e mitaki.

O le paโ€˜u-i-le-paโ€˜u po o le faโ€˜apipiโ€˜i mai o lau pepe i lou tino e aogฤ tele lea mo oulua uma i soโ€˜o se taimi.  E tฤua tele lava aemaise o le faโ€˜atoโ€˜a fanau mai, e tusa pe e te fuafua e faโ€˜asusu ia te oe pe faโ€˜asusu apa susu.

O le siโ€˜iina o lau pepe faโ€˜apipiโ€˜i i lou paโ€˜u (manava i le manava) i le taimi faโ€˜atoโ€˜a fanau mai ai o le a faโ€˜atoโ€˜amalie ai lana manava ma fesoasoani foโ€˜i e faโ€˜amafanafana ai lona tino.  O le a fesoasoani foโ€˜i lea i le faโ€˜a- toโ€˜afilemลซina o lau pepe ma lagona ai le sefe ma o le a fesoasoani foโ€˜i lea i le faโ€˜amalosia o le lua piโ€˜itaga ma lau pepe.  O le tele o le taimi e faia ai le paโ€˜u-i-le-paโ€˜u o le a vave ai foโ€˜i ona oโ€˜o i lea tulaga.

Ko te fehokotakiga paku ki te paku i te vฤ o koe ma tau pepe e lahi te aogฤ ki a te koulua uma i hล he taimi.  E hili atu te tฤua i te taimi e uma ai te fฤnau, e tuha lava pe ko koe e mafaufau ke fakahuhu i te huฤhuhu o te mฤtua koe pe ko te fafaga i te formula.

Ko te afihi mai o tau pepe ki tล paku (manava ki te manava) i te taimi e uma ai te fฤnau e fakanofotonu ai te mฤnava ma fehoahoani ke fakamฤfanafana ai.  Ma ko he auala hili atu tฤ“nฤ ke totoka ai tau pepe ma ke iloa ai foki e koulua te tahi tino.  Ko te lahi o te taimi e fehokotaki ai paku ki paku ko te vave foki ia o te pฤ ki te tulaga tฤ“nฤ.

Ko e pฤ ko ia โ€˜a ho kiliยด ki he kili โ€˜o hoโ€˜o tamaยด โ€˜oku kaunga lelei ia kiate kimoua fakatouโ€˜osi โ€˜i ha faโ€˜ahinga taimi pฤ“.  โ€˜Oku mฤtuโ€˜aki mahuโ€˜inga โ€˜aupito โ€˜eni โ€˜i he hili pฤ“ โ€˜o hono fฤโ€˜eleโ€˜iยด, โ€˜o tatau ai pฤ“ pe โ€˜oku fakahuhu pe โ€˜oku inu huโ€˜akau pฤ“pฤ“.

โ€˜E hoko โ€˜a hoโ€˜o โ€˜ลโ€˜ลfaki โ€˜a hoโ€˜o pฤ“peeยด ki ho kiliยด (โ€˜ai hono keteยด ki ho funga keteยด) hili pฤ“ hono fฤโ€˜eleโ€˜iยด ke fakatotoka ai โ€˜a โ€˜ene mฤnavaยด pea mo tokoni ke fakamฤfanaโ€˜i ai ia.  โ€˜E tokoni foki eni ke fakanonga โ€˜a hoโ€˜o pฤ“peeยด pea mo kamataโ€˜i ai โ€˜a hoโ€˜oยด mo vฤofiยด.  Ko e lahi ange ko ia โ€˜a e taimi โ€˜oku femilisino ai ho mo kiliยด ko e toe vave ange ia โ€˜a e hoko โ€˜a e ngaahi meโ€˜aยด ni.

E mea puapinga maata noou e taau pepe kia kapiti atu toou pakiri ki tona pakiri i te au atianga ravarai.  E turanga puapinga maata teia tikai i te tuatau e anau mai ei aia, ua atu e kua manako koe i te angai ลซ iaia, me kore ra, i te angai iaia ki te ลซ tei kairoโ€˜ia ki te ลซ puakatoro.

Ko te mou piri i taau pepe ki toou pakiri (te kopu ki te kopu), iaia i te anauโ€˜anga mai, na te reira e akatinamou meitaki i tona akaeaโ€˜anga aโ€˜o ma te tauturu katoa iaia kia maana ua aia.  E ravenga meitaki katoa teia no te akamarลซ i taau pepe e te ravenga no korua kia kite korua, tetai i tetai.  Ko te roa ia koe i te mou i taau pepe ki toou pakiri-ki-te-pakiri, ko te viviki atu teia i te akamarลซ iaia.

ๅœจไปปไฝ•ๆ—ถๅ€™๏ผŒๆ‚จๅ’Œๆ‚จ็š„ๅฉดๅ„ฟไน‹้—ด็š„่‚Œ่‚คๆŽฅ่งฆๅฏนๆฏๅฉด้ƒฝๆœ‰็›Šๅค„ใ€‚ๅœจๅฉดๅ„ฟๅˆšๅ‡บ็”ŸๅŽ็š„ๆ—ถๆฎตๅฐคไธบ้‡่ฆ๏ผŒๆ— ่ฎบๆ‚จๆ˜ฏๅ‡†ๅค‡ๆฏไนณๅ–‚ๅ…ป่ฟ˜ๆ˜ฏไฝฟ็”จ้…ๆ–นๅฅถๅ–‚ๅ…ปๅฉดๅ„ฟ๏ผŒ้ƒฝๆ˜ฏๅฆ‚ๆญคใ€‚

ๅฉดๅ„ฟๅ‡บ็”ŸๅŽ็ซ‹ๅˆปๅฐ†ๅ…ถ่ดดๅˆฐๆ‚จ็š„็šฎ่‚คไธŠ๏ผˆ่‚šๅญ่ดด็€่‚šๅญ๏ผ‰ๆŠฑ็€๏ผŒ่ฟ™ๆ ทไผšไฝฟๅฉดๅ„ฟๅ‘ผๅธๅนณ็จณ๏ผŒๆ„Ÿๅˆฐๆธฉๆš–ใ€‚่ฟ™ไนŸๆ˜ฏไธ€ไธช่ฎฉๅฉดๅ„ฟๅฎ‰้™ใ€ๆฏๅฉด็›ธไบ’ไบ†่งฃ็š„ๅฅฝๅŠžๆณ•ใ€‚่‚Œ่‚คๆŽฅ่งฆ็š„ๆ—ถ้—ด่ถŠๅคš๏ผŒ่ฟ™็งๆƒ…ๅฝขๅ‡บ็Žฐ็š„ๅฐฑ่ถŠๆ—ฉใ€‚

ไธ่ซ–ๆ‚จๆ˜ฏๅฆๅฐ‡ไปฅๆฏไนณๆˆ–้…ๆ–นๅฅถๅ“บ่‚ฒ๏ผŒๅœจไปปไฝ•ๆ™‚ๅ€™๏ผŒๆ‚จ่ˆ‡ๅฏถๅฏถ่‚Œ่†šๅฐ่‚Œ่†š็š„ๆŽฅ่งธๅฐไฝ ๅ€‘ๅ…ฉไบบ้ƒฝๅพˆๆœ‰ๅŠฉ็›Š๏ผŒๅฐคๅ…ถๆ˜ฏๅœจๅฏถๅฏถๅ‰›ๅ‡บ็”Ÿไน‹ๅพŒ็š„ๆ™‚ๅˆปใ€‚

ๅœจๅˆ†ๅจฉไน‹ๅพŒ้ฆฌไธŠ่ฎ“ๅฏถๅฏถ่ฒผ่‘—ๆ‚จ็š„่‚Œ่†š(่‚šๅญ่ฒผ่‘—่‚šๅญ)ๅฐ‡่ƒฝๅนซๅŠฉๅฏถๅฏถ่ฆๅพ‹ๅ‘ผๅธๅŒๆ™‚ๅนซๅŠฉไป–ๅ€‘ไฟๆš–ใ€‚้€™ไนŸๆ˜ฏๅฎ‰ๆ’ซๅฏถๅฏถใ€่ฎ“ไฝ ๅ€‘่ช่ญ˜ๅฝผๆญค็š„ๆฅตๅฅฝๆ–นๆณ•ใ€‚ไฝ ๅ€‘ๆœ‰่ถŠๅคšๆ™‚้–“็ถญๆŒ่‚Œ่†šๆŽฅ่งธ๏ผŒไฝ ๅ€‘ๅฐฑๆœƒ่ถŠๅฟซๅปบ็ซ‹่ฆชๅญ้—œไฟ‚ใ€‚

์•„๊ธฐ์™€ ์‚ด์„ ๋งž๋Œ€๋Š” ์ ‘์ด‰์€ ์–ด๋А ๋‹จ๊ณ„์—์„œ๋‚˜ ์—„๋งˆ์™€ ์•„๊ธฐ ๋‘ ์‚ฌ๋žŒ ๋ชจ๋‘์—๊ฒŒ ์œ ์ตํ•ฉ๋‹ˆ๋‹ค.  ์ด๊ฒƒ์€ ์•„๊ธฐ์—๊ฒŒ ๋ชจ์œ ๋ฅผ ๋จน์ผ ์ƒ๊ฐ์ด๋“ , ์•„๋‹ˆ๋ฉด ๋ถ„์œ ๋ฅผ ๋จน์ผ ์ƒ๊ฐ์ด๋“  ์ƒ๊ด€์—†์ด ๋ถ„๋งŒ ์งํ›„์— ํŠนํžˆ ์ค‘์š”ํ•ฉ๋‹ˆ๋‹ค.

์•„๊ธฐ๋ฅผ ๋‚ณ์ž๋งˆ์ž ์‚ด์„ ๋งž๋Œ€๊ณ (์„œ๋กœ ๋ฐฐ๋ฅผ ๋งž๋Œ„ ์ƒํƒœ) ์•ˆ์•„์ฃผ๋ฉด ์•„๊ธฐ ํ˜ธํก์ด ์•ˆ์ •๋˜๊ณ  ๋ชธ์ด ๋”ฐ๋œปํ•˜๊ฒŒ ์œ ์ง€๋ฉ๋‹ˆ๋‹ค.  ์•„๊ธฐ๋ฅผ ์ง„์ •์‹œํ‚ค๊ณ  ์‚ฐ๋ชจ์™€ ์•„๊ธฐ๊ฐ€ ์„œ๋กœ ๋ˆ๋ˆํ•œ ์œ ๋Œ€๊ฐ์„ ๋А๋ผ๊ฒŒ ๋˜๋Š” ๋งค์šฐ ํ›Œ๋ฅญํ•œ ๋ฐฉ๋ฒ•์ด๊ธฐ๋„ ํ•ฉ๋‹ˆ๋‹ค.  ์‚ด์„ ๋งž๋Œ€๋Š” ์ ‘์ด‰์„ ๋” ๋งŽ์ด ํ• ์ˆ˜๋ก ๋” ๋นจ๋ฆฌ ์ด๋Ÿฌํ•œ ์œ ๋Œ€๊ฐ์ด ํ˜•์„ฑ๋ฉ๋‹ˆ๋‹ค.

Key messages

Skin-to-skin contact between you and your baby is beneficial to you both at any time. It is particularly important immediately following birth, no matter whether you intend to breastfeed or formula feed.

Holding your baby against your skin (tummy to tummy) straight after birth will steady their breathing and help to keep them warm. It is also a great way to calm your baby and let you both get to know each other. The more time you spend in skin-to-skin contact the quicker this will happen.

PlunketLine offers parenting advice, including advice about feeding your baby.

Formula Feeding

Last reviewed
Shielded site