A video looking at home much formula your baby needs.
Source: KidsHealth
transcribeTranscript
[Music]
Voice
Your baby's age, how much they weigh, the time of day, their activity level and their rate of growth can all affect your baby's formula needs. The formula tin will list general guidelines.
[Music]
Lactation consultant
Now she'll be keen to have that. Tip it up; tip it up so that the teat is full with milk at all times.
[Music]
Voice
Babies are usually fed on demand, so learn your baby's signals. For the first few days, your baby may finish the bottle.
[Baby sounds]
Most formula-fed newborns will need around 6-8 feeds in 24 hours for the first few weeks. Gradually increase the quantity, or size, of each feed during the day.
[Baby sounds]
When your baby is about 2 months old, there will probably be 3-4 hours between feeds. Your baby is getting enough formula if they're content and settled for a couple of hours after a feed,
they're gaining weight at a steady rate and they're having 6 or more very wet nappies every day.
Key messages in other languages
Kia hia te nui o te paura miraka mฤ te pฤpi? (Te Reo Mฤori)
Kei te pakeke o tล pฤpi, tana taumaha, te wฤ o te rฤ, te nui o korikori me te kaha o te tipu ngฤ mea ka whai pฤnga ki ngฤ hiahia paura miraka o tล pฤpi.
Kei te tini paura miraka ngฤ arotohu arowhฤnui.
Ko te tikanga ka whฤngaihia ngฤ pฤpi ina hiakai ana rฤtau, nล reira me ako koe i ngฤ tohu o tล pฤpi. I ngฤ rฤ tuatahi, ka pau pea i tล pฤpi te pฤtara.
Ko te nuinga o ngฤ pฤpi hou ka whangaihia ki te paura miraka me 6-8 ngฤ kaitanga i roto i te 24 haora mล ngฤ wiki tuatahi.
Me ฤta whakarahi haere te rahinga o ia kaitanga i te rฤ. Ina eke tล pฤpi ki te 2 marama, e 3-4 haora te roa i waenga i ngฤ kai.
Ka nui te paura miraka a te pฤpi mฤnฤ:
- kei te tau me te rata ia mล ฤtahi haora i muri i te kai
- kei te pai te aumaha haere
- kei te oti ngฤ kope mฤkลซ e 6 i te itinga rawa ia rฤ
Lahi fฤfฤ e huhu palu ke kai ai e muke? (Vagahau Niue, Niuean)
Ko e tau moui he muke, mamafa he tino, ko e magaaho he aho, fakagahuahua poke tupuaga he tino ka fuafua ki ai e lahi he huhu ke fagai aki e muke.
Haha i ai ke he apa huhu fomila e tau fuafuaaga ke muitua ki ai.
Fagai e muke he magaaho kua loto ke kai ai, ti lata ke mailoga e koe e tau mogo ia. Ko e tau aho fakamua liga to oti e lupo huhu he kai e ia.
Ko e tau mukemuke fagai huhu palu, to laga 6 โ 8 e fua kai ke he 24 e tulฤ he tau faahi tapu fakamua.
Unuunu hake fakahaga e tau fua he kai he tau aho taki taha. Ka tu e 2 mahina he muke haau to liga ko e 3 โ 4 e tulฤ he vaha loto he tau magaaho kai haana.
Ko e lata ni e fua kai he muke haau kaeke kua:
- makona mo e fiafia ke he fiha e tulฤ he oti e kai
- kua lahi fakahaga e mamafa he tino
- fakaaoga 6 poke fiha e kaputi pala he taha e aho
O le a le tele o le susu apa susu e manaโomia e pepe? (Gagana Sฤmoa, Samoan)
O le matua o lau pepe, le mamafa, taimi o le aso, ana gaoioiga ma le fua o lona tupu e ono aโafia ai le aofaโiga o le susu e manaโomia e lau pepe.
O le tino o le apa susu e masani ona tusi mai ai ni taโiala.
O pepe e masani lava ona fafaga pe a fiaโaโai, e ao ai la ona iloa lelei faโailoga ua fia ai lau pepe. Mo uluaโi aso, e ono inu uma lava e lau pepe le fagususu.
O le tele o pepe fou e fafaga i apa susu latou te manaโomia le 6-8 โaiga i le 24 itula mo nai vaiaso e amata ai.
Faโaopoopo lemลซ le aofaโi o le susu e fafaga ai i le ao. E oโo atu i le 2 masina le matua o lau pepe, ua taโi 3-4 itula ma fafaga.
E lava le susu apa susu o lo o fafaga ai lau pepe pe a fai ua:
- maโona ma fiafia mo sina lua itula pe a uma ona fafaga
- amata ona faโaopoopo le mamafa
- 6 pe sili atu le tele o napekini susลซ
Ko heฤ te lahi o te formula e manakomia e pepe? (Gagana Tokelau, Tokelauan)
Ko te matua o tau pepe, ko te mamafa, ko te taimi o te aho, ko te tลซlaga o te gฤoioi o tona tino ma te vave o tona tuputupu e mafai ke ฤfฤina ai nฤ manakoga formula o tau pepe.
E lihi uma mai nฤ takiala i te apa formula.
Ko nฤ pepe e mฤhai lava fafaga kฤfai kua manakomia, e tatau la ke akoako loa nฤ fakailoga o tau pepe. Mล ni nฤi aho muamua, e ลno uma te inu o te fagu e tau pepe.
Ko te lahiga o nฤ pepe fฤtoa fananau mai e fafaga i nฤ formula e manakomia e kilฤtou te 8โ9 fafฤgaga i te 24 itลซla mล ni nฤi vaiaho muamua.
E hฤlekaleka mฤlie lava ki luga te lahi o nฤ meakai takitahi i te aho. Kฤfai tau pepe e kฤtoa te 2 mahina te matua, hลvฤ ka pฤ atu lava ki te 3โ4 itลซla nฤ vฤikฤiga.
Ko tau pepe e lava tana formula kฤfai e:
- fiafia ma totoka mล ni itลซla e lua kฤfai e uma te fafaga
- e ฤgaigai mฤlie pea ki luga tona mamafa
- e ono pe hili atu ia nepi huhลซ i aho takitahi
Ko e hฤ โa e lahi โo e huโakau โe fiemaโu โe pฤpฤ? (Lea Faka-Tonga, Tongan)
โE kau โa e taโu motuโa โo hoโo pฤpeeยด, hono mamafaยด, taimi โo e โahoยด, lahi โo โene ngaungaueยด pea mo e vave โo โene tupuยด ki hono tuโutuโunia โo e lahi โo e huโakau โe fiemaโu โe hoโo pฤpeeยด.
โE hฤ atu โi he kapa huโakauยด โa e ngaahi tลซhulu fakalลซkufua ki heniยด.
Ko e angamaheniยด โoku fafanga pฤ โa e fanga kiโi pฤpeeยด โi he taimi โoku nau fiekaia aiยด, ko ia ai, ako ke ke โilo โa e ngaahi fakaโilonga โa hoโo pฤpeeยด. โI he ngaahi fuofua โahoยด, โe ngali inu pฤ โe hoโo pฤpeeยด โa โene hinaยด ke maha.
Ko e tokolahi โo e fanga kiโi pฤpฤ โoku nau inu huโakauยด te nau fiemaโu ke fafanga tuโo 6-8 kinautolu โi he houa โe 24 โi honau ngaahi fuofua uikeยด.
Tahataha mฤmฤlie hake pฤ hono hikihiki โo e lahi โo e foโi fafanga takitaha โi he lolotonga โo e โahoยด. โI he mฤhina 2 nai โa hoโo pฤpeeยด, โe ngalingali ke aโu โo houa โe 3-4 โa e lลloa โo e vahaโa taimi fafanga takitaha.
โOku feโunga pฤ โa e huโakau โoku inu โe hoโo pฤpeeยด โo kapau โoku:
- fiemฤlie mo nonga โi ha ngaahi lau houa hili hano fafanga
- fakaโau pฤ ke sino โi ha vaha'a taimi feโunga
- tuโo 6 pe lahi hake โa e viku โa hono napikeniยด โi he โaho
Eaa te maata o te formula te ka anoanoโia na te pepe? (Mฤori Kuki Airani, Cook Islands)
Tei runga ua i te uki o taau pepe, te paunu teimaa o tona kopapa, te tuatau o te reira ra, tona turanga no te rave i tana e rave ana, e tona turanga tupuโanga, na teia au tuanga e arapaki i te turanga ta taau pepe ka anoano no tana formula.
Tena tei runga i te tini formula te au akapapaโanga o te au akanoonooโanga tauturu.
I te maataโanga o te taime, e angai ia ana te au pepe me anoano ake ratou, no reira, e mea puapinga kia kite koe i te au akairo a taau pepe. I te au ra mua, penei ka pou te moina i taau pepe i te inu.
Ko te maataโanga o te au pepe anau ou tei angaiโia ki te formula, ka anoanoโia mei te 6-8 tuatau angaiโanga ia ratou i roto i te 24 ora i te au epetoma mua.
Akamata koe i te akamaata marie mai i te maata o tana kia kai (maataโanga) o te au kaikaiโanga o te ra tatakitai. Me tae taau pepe penei ki te 2 marama, penei mei te 3-4 ora te va i rotopu i te au angaiโanga iaia.
Te rava ra te formula a taau pepe e kai ra, mei te mea aia e:
- te noo marลซ ra aia ma te meitaki no tetai nga ora i muri ake i tona otiโanga i te kaikai
- te aere marลซ marie ra tona vaito kopapa ki runga
- mei te 6 au pikipiki tere atu, tona e maโuโu ana i te au ra tatakiti
ๅฉดๅฟ้่ฆๅคๅฐ้ ๆนๅฅถ๏ผ (็ฎไฝไธญๆ, Chinese simplified)
ๆจๅฉดๅฟ็ๅนด้พใไฝ้ใๆฏๆฅ็ๆถ่พฐใไปไปฌ็ๆดปๅจ้๏ผไปฅๅไปไปฌ็ๅ่ฒ็จๅบฆ๏ผ้ฝไผๅฝฑๅๆจๅฉดๅฟๅฏน้ ๆนๅฅถ็้ๆฑใ
้ ๆนๅฅถ็ฒ็ฝไธไผๅๆ้ๅธธ็ๅ่ๆ ๅใ
้ๅธธๆฏๅจๅฉดๅฟๆณๅ็ๆถๅๅฐฑๅไปไปฌ๏ผๆไปฅ่ฆ็ๆๆจๅฉดๅฟ็้ฅฅ้ฅฟไฟกๅทใๅจๅคดๅ ๅคฉ๏ผๆจ็ๅฉดๅฟๅฏ่ฝไผๅๅฎไธ็ถๅฅถใ
ๅคง้จๅ้ ๆนๅฅถๅๅ ป็ๆฐ็ๅฉดๅฟๅจๆๅๅ ๅจๅ ๏ผๆฏ24ๅฐๆถ้่ฆๅๅฅถ6ๅฐ8ๆฌกใ
้ๆธๅขๅ ็ฝๅคฉๆฏๆฌก็ๅๅฅถ้ใๅฝๆจ็ๅฉดๅฟ2ไธชๆๅคง็ๆถๅ๏ผๅๅฅถๅฏ่ฝไผๆ3ๅฐ4ๅฐๆถ็้ด้ๆถ้ดใ
ไปฅไธ่ฟน่ฑก่กจๆๆจ็ๅฉดๅฟๅฅถๅทฒๅ้ฅฑ๏ผ
- ๅๅฅถๅไธคไธๅฐๆถๅ ๆพๅพๆปก่ถณๅๅฎ้
- ไฝ้็จณๆญฅๅขๅ
- ๆฏๅคฉๆข้ๆนฟ็ๅฐฟๅธ6ๆฌกไปฅไธ
ๅฏถๅฏถ้่ฆๅคๅฐ้ ๆนๅฅถ๏ผ (็น้ซไธญๆ, Chinese traditional)
ๅฏถๅฏถ็ๅนด้ฝกใ้ซ้ใๅๅฅถ็ๆ้ใไปๅ็ๆดปๅ็จๅบฆๅ็ผ่ฒ้ๅบฆๅ จ้ฝๅฏ่ฝๅฝฑ้ฟๅฏถๅฏถ็ๅๅฅถ้ๆฑ้ใ
็ๅฅถ็ฝไธๅฐๆจ็คบไธ่ฌ็ๆ็คบใ
ๅฏถๅฏถ้ๅธธไพ้่ฆๅๅฅถ๏ผๆไปฅๆจๆๅญธ็ฟไบ่งฃๅฏถๅฏถ็ตฆไบ็ไฟก่ใๅ้ๅง็ๅๅนพๅคฉ๏ผๅฏถๅฏถๅฏ่ฝๆๅๅฎๅฅถ็ถไธญๆๆๅฅถๆฐดใ
ๅคง้จๅไปฅ้ ๆนๅฅถๅบ่ฒ็ๆฐ็ๅ ๅจๅ้ๅง็ๅๅนพๅจไธๅคฉ้ๅธธ้่ฆๅ6-8ๆฌก็ๅฅถใ
ๆฏๅคฉ้คตๅฅถๆๆผๆฏๆฌก้ๆญฅๅข้ใ็ถๅฏถๅฏถ็ด2ๅๆๅคงๆ๏ผ้ๅธธๆฏ3-4ๅฐๆๅไธๆฌกๅฅถใ
ๅฆๆๅฏถๅฏถๅบ็พไธๅๆ ๆณ๏ผ่กจ็คบไปๅๅไบ่ถณๅค ็ๅฅถๆฐด๏ผ
- ๅจๅๅฎๅฅถๆฐดๅพๆๅฐๆปฟ่ถณ๏ผไธฆๅฎๅฎไธๅ ฉๅๅฐๆ
- ไปฅ็ฉฉๅฎ็้ๅบฆๅขๅ ้ซ้
- ๆฏๅคฉๅคง้ๅฐฟๆฟๅฐฟ็6ๆฌกไปฅไธ
์๊ธฐ์๊ฒ ํ์ํ ์์ ๋ (ํ ๊ธ, Korean)
์๊ธฐ ๋์ด, ๋ชธ๋ฌด๊ฒ, ๋ฐค๋ฎ ์ฌ๋ถ, ํ๋๋, ๋ฐ์ก ์ ๋์ ๋ฐ๋ผ ์ฐจ์ด๊ฐ ๋ฉ๋๋ค.
๋ถ์ ํต์ ์ผ๋ฐ์ ์ธ ์ฌ์ฉ ์ง์นจ์ด ๋์ ์์ต๋๋ค.
๋์ฒด๋ก ์๊ธฐ๋ ๊ทธ๋ ๊ทธ๋ ํ์ํ ๋๋ง๋ค ์ฐ์ ๋ฅผ ๋จน๊ฒ ๋๋ฏ๋ก ์๊ธฐ์ ์ ํธ๋ฅผ ์ตํ๋๋ก ํฉ๋๋ค. ์ํ ๋ฉฐ์น ๊น์ง๋ ์๊ธฐ๊ฐ ์ ๋ณ์ ๋ค ๋น์ธ ์ ์์ต๋๋ค.
๋ถ์ ๋ฅผ ๋จน๋ ๋๋ถ๋ถ์ ์ ์์๋ ์ํ ๋ช ์ฃผ๊น์ง ํ๋ฃจ 6~8 ์ฐจ๋ก ๋จน์ต๋๋ค.
๋ฎ์๋ ์ ์ฐจ 1ํ ์์ ๋์ ๋์ฌ๊ฐ์ญ์์ค. ์ํ 2๊ฐ์ ๋ฌด๋ ต์๋ 3~4 ์๊ฐ ๊ฐ๊ฒฉ์ผ๋ก ์ฐ์ ๋ฅผ ๋จน์ด๊ฒ ๋ฉ๋๋ค.
๋ค์๊ณผ ๊ฐ์ ๊ฒฝ์ฐ๋ ํ์ฌ ์๊ธฐ์๊ฒ ์ฃผ๊ณ ์๋ ๋ถ์ ๋์ด ์ถฉ๋ถํฉ๋๋ค.
- ์ฐ์ ๋ฅผ ๋จน๊ณ ๋์ ๋ ์๊ฐ ๋์์ ๋ณด์ฑ์ง ์๊ณ ์ ๋ ๋
- ๊พธ์คํ ๋ชธ๋ฌด๊ฒ๊ฐ ๋ ๋
- ๋งค์ผ 6 ์ฐจ๋ก ์ด์ ํ ๋ป ์ ์ ๊ธฐ์ ๊ท๋ฅผ ๋ผ ๋
Key messages
Your baby's age, how much they weigh, the time of day, their activity level and their rate of growth can all affect your baby's formula needs.
The formula tin will list general guidelines.
Pฤpi (babies) are usually fed on demand, so learn your baby's signals. For the first few days, your baby may finish the bottle.
Most formula-fed newborns will need around 6 to 8 feeds in 24 hours for the first few weeks.
Gradually increase the quantity (size) of each feed during the day. When your baby is about 2 months old, there will probably be 3 to 4 hours between feeds.
Your baby is getting enough formula if they are:
- content and settle for a couple of hours after a feed
- gaining weight at a steady rate
- having 6 or more very wet nappies every day
PlunketLine offers parenting advice, including advice about feeding your baby.
PlunketLine is available 24 hours a day, 7 days a week, on 0800 933 922 for advice and support for you, your baby and your whฤnau. Calls are free from cell phones. You do not need to be registered with Plunket to use this service.